Zakoni o zaštiti podataka u Hrvatskoj: GDPR, provedba AZOP-a i vodič za usklađenost (2026.)

Hrvatska štiti osobne podatke putem Opće uredbe EU-a o zaštiti podataka (GDPR), koju dopunjuje Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018) te ustavna jamstva iz članaka 35. i 37. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) provodi ovaj zakon i tijekom 2025. izrekla je kazne u iznosu od 6,7 milijuna eura.

Hrvatska je izgradila jedan od odlučnijih sustava provedbe GDPR-a među novijim državama članicama EU-a. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) izrekla je tijekom 2025. ukupno 13 upravnih novčanih kazni u iznosu od 6.725.500 eura, nakon mirnije 2024. u kojoj je 38 kazni doseglo 538.200 eura. Ustavna jamstva zemlje, detaljan nacionalni zakon o provedbi te nadzorno tijelo čiji ravnatelj sada sjedi u Europskom odboru za zaštitu podataka zajedno stvaraju strog okvir zaštite podataka.

Ovaj vodič obuhvaća cjelokupni pravni okvir: od ustavnih temelja i nacionalnog zakona o provedbi do konkretnih slučajeva provedbe, sustava identifikacijskog broja OIB, interakcije s Aktom EU-a o umjetnoj inteligenciji te praktičnih smjernica za usklađenost namijenjenih organizacijama koje posluju u Hrvatskoj.

Brzi odgovor: Kako Hrvatska štiti osobne podatke?

Hrvatska izravno primjenjuje Opću uredbu EU-a o zaštiti podataka kao obvezujući zakon, a dopunjuje je Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (Narodne novine, NN 42/2018). Nadzorno tijelo je AZOP, koji ima pune istražne, korektivne i savjetodavne ovlasti. Ustavna jamstva iz članaka 35. i 37. Ustava Republike Hrvatske temelj su cijelog ovog okvira. Primjenjuju se maksimalne kazne GDPR-a do 4% ukupnog godišnjeg globalnog prometa ili 20 milijuna eura, a AZOP je pokazao spremnost izricati visoke kazne u više različitih sektora.

Interne poveznice: Za širi kontekst EU-a pogledajte naš vodič o zakonima EU-a o zaštiti podataka. Za hrvatska pravila o privoli za snimanje pogledajte zakone o snimanju u Hrvatskoj.

Ustavni temelji

Hrvatsko pravo zaštite podataka temelji se na dvije ustavne odredbe.

Članak 35. svakome jamči poštovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. To jamstvo odnosi se na svakoga u Hrvatskoj, ne samo na hrvatske državljane. Ovo opće pravo na privatnost oblikuje način na koji hrvatski sudovi tumače obveze zaštite podataka.

Članak 37. ide korak dalje i izričito se odnosi na osobne podatke. Svakome jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole osobe na koju se podaci odnose, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo pod uvjetima određenim zakonom. Ključno je da članak 37. također zabranjuje korištenje osobnih podataka suprotno svrsi njihova prikupljanja, čime se načelo ograničenja svrhe ugrađuje već na ustavnoj razini. Zaštita podataka i nadzor nad informacijskim sustavima uređuju se zakonom.

Ove odredbe prethode GDPR-u i odražavaju vlastitu hrvatsku pravnu tradiciju prema kojoj se osobni podaci tretiraju kao temeljno pravo, a ne samo kao regulatorna obveza usklađenosti.

Pravni okvir: GDPR i nacionalni zakon o provedbi

Hrvatska je 1. srpnja 2013. pristupila EU-u, čime je postala obvezna primjenjivati pravo EU-a o zaštiti podataka. Kada je GDPR stupio na snagu 25. svibnja 2018., Hrvatski sabor već je donio Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, koji je stupio na snagu istog dana.

Ovaj Zakon djeluje kao dopuna izravno primjenjivom GDPR-u. On ne zamjenjuje GDPR, već popunjava područja u kojima uredba državama članicama izričito dopušta donošenje dodatnih nacionalnih pravila.

Što nacionalni zakon dodaje

Zakon o provedbi obrađuje nekoliko posebnih područja koja GDPR prepušta nacionalnoj diskreciji.

Podaci zaposlenika najčešća su zabluda o ovom Zakonu. Zakon o provedbi ne sadrži opću odredbu o podacima zaposlenika. Njegova glava IV. proteže se od članka 19. (privola djece) do članka 33. (statistika), a jedina pravila koja se odnose na radno mjesto jesu članak 23., o biometrijskim podacima zaposlenika za evidenciju radnog vremena i ulazak u poslovne prostorije, te članak 30., o videonadzoru na radnom mjestu. Opća hrvatska pravila o podacima zaposlenika nalaze se u Zakonu o radu i obrađena su u zasebnom odjeljku u nastavku.

Genetski podaci u životnom osiguranju posebno su uređeni. Zakon zabranjuje osiguravateljima korištenje genetskih podataka za izračun premija ili donošenje odluka o pokriću, čime se ide dalje od općih zaštita osjetljivih podataka predviđenih GDPR-om.

Obrada biometrijskih podataka podliježe pojačanim zahtjevima nadzora, osobito u kontekstu zapošljavanja i javnog sektora.

Videonadzor je detaljno uređen (razmatra se u posebnom odjeljku u nastavku).

Zakon također određuje dob digitalne privole u Hrvatskoj na 16 godina za usluge informacijskog društva, čime se preuzima zadana dobna granica iz GDPR-a umjesto korištenja mogućnosti njezina snižavanja na 13 godina.

Pravne osobe koje obavljaju javne funkcije podliježu izmijenjenom režimu kažnjavanja prema članku 44. stavku 2. Zakona: kazna protiv pravne osobe s javnim ovlastima, ili one koja obavlja javnu službu, ne smije ugroziti obavljanje te ovlasti ili službe. Zato je Hrvatski ured za osiguranje dobio kaznu od 101.000 eura umjesto veće kazne, unatoč povredi podataka koja je pogodila više od milijun vlasnika vozila.

Članak 47. ide dalje i predstavlja posljedičnije pravilo. U postupku protiv tijela javne vlasti upravna novčana kazna ne može se uopće izreći za povrede Zakona ili GDPR-a. Članak 3. stavak 2. definira tijelo javne vlasti kao tijelo državne uprave, drugo državno tijelo ili jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ostale korektivne ovlasti AZOP-a prema članku 58. GDPR-a i dalje su u cijelosti na raspolaganju, pa se ministarstvu ili općini može naložiti prestanak obrade, ali im se ne može izreći novčana kazna.

Stavljanje izvan snage prethodnog zakona

Zakon je stavio izvan snage bivši Zakon o zaštiti osobnih podataka (Narodne novine, NN 103/03 i naknadne izmjene), koji je uređivao zaštitu podataka u Hrvatskoj od 2003., zajedno s pripadajućim podzakonskim propisima.

AZOP: hrvatsko nadzorno tijelo

AZOP (Agencija za zaštitu osobnih podataka) jedino je neovisno javno nadzorno tijelo prema članku 51. GDPR-a. AZOP djeluje od 2004., što ga čini jednim od starijih tijela za zaštitu podataka u regiji.

AZOP odgovara Hrvatskom saboru, a ne izvršnoj vlasti, čime se čuva njegova operativna neovisnost od vlade.

Vodstvo i uloga na europskoj razini

Zdravko Vukić obnaša dužnost ravnatelja AZOP-a od 2020. te je u veljači 2024. ponovno izabran na novi četverogodišnji mandat. U lipnju 2024. članovi Europskog odbora za zaštitu podataka izabrali su Vukića za zamjenika predsjednika EDPB-a, čime je Hrvatska dobila značajnu ulogu u oblikovanju paneuropske politike zaštite podataka.

Anamarija Mladinić, voditeljica Sektora za EU i međunarodnu suradnju pri AZOP-u, istovremeno je 2024. izabrana za zamjenicu predsjednika Odbora Konvencije 108, čime je dodatno ojačan hrvatski profil u međunarodnom upravljanju zaštitom podataka.

Ovlasti AZOP-a

AZOP raspolaže cjelokupnim skupom ovlasti nadzornog tijela predviđenih GDPR-om.

Istražne ovlasti uključuju: zahtijevanje informacija od voditelja i izvršitelja obrade, provođenje revizija zaštite podataka, pristup prostorijama i opremi za obradu te pregled certifikata i odobrenih kodeksa ponašanja.

Korektivne ovlasti uključuju: izdavanje upozorenja i opomena, nalaganje voditeljima obrade da postupe po zahtjevima ispitanika, uvođenje privremenih ili trajnih ograničenja ili zabrana obrade, nalaganje ispravka ili brisanja podataka, oduzimanje certifikata i odobrenja te izricanje upravnih novčanih kazni prema članku 83. GDPR-a.

Savjetodavne ovlasti uključuju: davanje mišljenja Hrvatskom saboru i vladi o predloženim zakonima, izdavanje smjernica i uputa organizacijama, odobravanje kodeksa ponašanja, ovlašćivanje standardnih ugovornih klauzula za međunarodni prijenos podataka te postupanje po zahtjevima za prethodno savjetovanje kod obrade visokog rizika.

AZOP provodi istrage kako na temelju formalnih pritužbi tako i po vlastitoj inicijativi. Agencija je pokazala da čak i anonimne prijave mogu pokrenuti opsežne istrage koje rezultiraju kaznama u iznosu od više milijuna eura.

Pravne osnove i privola

U Hrvatskoj se primjenjuje svih šest pravnih osnova iz GDPR-a: privola (članak 6. stavak 1. točka (a)), izvršenje ugovora (točka (b)), zakonska obveza (točka (c)), zaštita životno važnih interesa (točka (d)), izvršavanje zadaće od javnog interesa (točka (e)) te legitimni interes (točka (f)).

Privola mora biti dobrovoljna, konkretna, informirana i nedvosmislena. AZOP je pomno nadzirao prakse davanja privole, osobito u digitalnom okruženju. Slučaj mobilnog bankarstva iz 2025. pokazao je da ugrađivanje prikupljanja podataka unutar aplikacije, bez transparentne obavijesti o privatnosti prilagođene toj aplikaciji, ne predstavlja valjanu pravnu osnovu za obradu.

Osnova legitimnog interesa zahtijeva provođenje testa ravnoteže interesa. AZOP očekuje dokumentirane procjene koje pokazuju da legitimni interes ne nadjačava prava i slobode ispitanika.

Posebne kategorije podataka (zdravstveni, genetski i biometrijski podaci, rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska uvjerenja, članstvo u sindikatu, seksualna orijentacija) zahtijevaju ispunjenje jednog od uvjeta iz članka 9. uz pravnu osnovu iz članka 6.

Prava ispitanika

Stanovnici Hrvatske imaju sva prava ispitanika predviđena GDPR-om: pravo na pristup (članak 15.), ispravak (članak 16.), brisanje (članak 17.), ograničenje obrade (članak 18.), prenosivost podataka (članak 20.), prigovor (članak 21.) te prava vezana uz automatizirano donošenje odluka (članak 22.).

Voditelji obrade moraju odgovoriti na zahtjeve ispitanika u roku od mjesec dana, uz mogućnost produljenja za dodatna dva mjeseca kod složenih ili brojnih zahtjeva. AZOP aktivno provodi ove obveze odgovaranja. Neadekvatan odgovor na zahtjev ispitanika za pristup snimkama videonadzora bio je osnova za kaznu izrečenu energetskoj tvrtki u dokumentiranom slučaju iz 2022.

AZOP na svojim službenim internetskim stranicama pruža pristupačne informacije o pravima ispitanika, a stanovnici mogu izravno podnijeti pritužbu AZOP-u ako voditelj obrade ne poštuje njihova prava.

Prijava povrede osobnih podataka

Primjenjuje se standardni režim prijave povrede podataka iz GDPR-a. Voditelji obrade moraju obavijestiti AZOP u roku od 72 sata od saznanja o povredi osobnih podataka koja bi mogla dovesti do rizika za prava i slobode pojedinaca. Ako je rizik visok, o povredi bez nepotrebnog odgađanja moraju biti obaviješteni i pogođeni ispitanici.

Obavijest AZOP-u mora opisati narav povrede, približan broj pogođenih pojedinaca i zapisa, vjerojatne posljedice te poduzete ili predložene mjere za rješavanje povrede.

AZOP je potvrdio da temeljito istražuje curenja podataka čak i kada je obaviješten posrednim putem, primjerice anonimnim prijavama. Slučaj Hrvatskog ureda za osiguranje, u kojem je anonimno dostavljen USB uređaj s podacima o više od milijun vlasnika vozila, rezultirao je kaznom od 101.000 eura zbog neadekvatnih organizacijskih i tehničkih sigurnosnih mjera te izostanka definiranih rokova čuvanja podataka.

Izvršitelji obrade moraju bez nepotrebnog odgađanja obavijestiti voditelje obrade čim saznaju za povredu.

Službenici za zaštitu podataka

Većina srednje velikih i velikih organizacija koje posluju u Hrvatskoj mora imenovati službenika za zaštitu podataka prema članku 37. GDPR-a. Obvezne kategorije uključuju javna tijela i institucije (osim sudova u obavljanju sudbene funkcije), voditelje ili izvršitelje obrade čije glavne djelatnosti zahtijevaju opsežno sustavno praćenje pojedinaca te one čije glavne djelatnosti uključuju opsežnu obradu posebnih kategorija podataka.

U hrvatskom pravu ne postoji registar službenika za zaštitu podataka. Obveza proizlazi iz samog GDPR-a, iz članka 37. stavka 7.: kontaktne podatke službenika treba objaviti i dostaviti AZOP-u, koji za tu prijavu nudi internetski obrazac. Službenik mora posjedovati stručno znanje o pravu i praksi zaštite podataka, a ta uloga ne smije stvarati sukob interesa.

Slučaj provedbe protiv telekomunikacijskog operatera zorno pokazuje važnost stvarnog poštovanja preporuka službenika za zaštitu podataka. AZOP-ova istraga utvrdila je da je operater zanemario preporuku vlastitog službenika prema kojoj je prikupljanje preslika osobnih iskaznica zaposlenika prekomjerno, što je pridonijelo težini izrečene kazne.

OIB: hrvatski osobni identifikacijski broj

Hrvatski osobni identifikacijski broj (OIB) je jedinstveni 11-znamenkasti identifikator koji se trajno dodjeljuje svim fizičkim osobama koje su hrvatski državljani ili koje u Hrvatskoj imaju prebivalište ili drugu pravnu poveznicu. OIB se koristi u javnoj upravi, oporezivanju, zdravstvu, javnobilježničkoj evidenciji, bankarstvu i u većini službenih transakcija.

Budući da OIB funkcionira kao univerzalni identifikator, njegovo otkrivanje predstavlja znatan rizik. Ako se OIB kombinira čak i s osnovnim osobnim podacima (ime, datum rođenja), takav kombinirani profil postaje vrlo koristan za krađu identiteta ili neovlašteno profiliranje.

AZOP neovlaštenu obradu ili objavu OIB-a tretira kao ozbiljnu povredu. Provedba je u tom pogledu dosljedna:

U slučaju B2 Kapital, agencija za naplatu potraživanja neovlašteno je obrađivala OIB brojeve 77.317 pojedinaca. Anonimna prijava uključivala je USB uređaj s tim podacima. AZOP je utvrdio povrede obveza transparentnosti (članak 13.), zahtjeva o ugovoru s izvršiteljem obrade (članak 28.) i sigurnosnih obveza (članak 32.), što je rezultiralo kaznom od 2,26 milijuna eura. Tvrtka nije ažurirala svoju politiku privatnosti od dana stupanja GDPR-a na snagu 2018.

AZOP je također objavio smjernice za organizatore nagradnih igara koji žele javno objaviti imena dobitnika. Prema tim smjernicama, objava i dalje zahtijeva pravnu osnovu iz članka 6., a načelo smanjenja količine podataka ograničava što se smije prikazati, pri čemu se kao primjer razmjernog opsega navode ime i mjesto prebivališta. OIB ili kućna adresa uvelike premašuju taj opseg.

Organizacije koje prikupljaju OIB u jednu svrhu (primjerice, poreznog izvještavanja) ne smiju ga koristiti u druge svrhe, moraju ga sigurno pohranjivati i ne smiju ga otkrivati bez valjane pravne osnove.

Pravila o videonadzoru

Hrvatski zakon o provedbi utvrđuje posebna pravila o videonadzoru koja dopunjuju opći okvir GDPR-a.

Videonadzor mora služiti jasno određenoj, legitimnoj svrsi. Najčešće prihvaćene svrhe su zaštita imovine i osobne sigurnosti. Opće praćenje bez određene svrhe nije zakonito.

Organizacije moraju postaviti jasnu i vidljivu oznaku prije ulaska u svako područje pod videonadzorom. Oznaka mora navesti tko provodi videonadzor, u koju svrhu i kako pojedinci mogu ostvariti svoja prava.

Rok čuvanja je ograničen. Članak 29. Zakona o provedbi dopušta čuvanje snimki najdulje šest mjeseci, osim ako drugi zakon propisuje dulji rok ili ako su snimke dokaz u sudskom, upravnom, arbitražnom ili istovrijednom postupku.

Tri dodatna hrvatska pravila često iznenade organizacije. Članak 28. stavak 4. zahtijeva automatizirani zapis pristupa koji bilježi vrijeme i mjesto svakog pristupa snimkama te identitet osobe koja je pristupila. Članak 31. dopušta videonadzor u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama samo uz suglasnost suvlasnika koji čine najmanje dvije trećine suvlasničkih dijelova, ograničava ga na ulaze, izlaze i zajedničke prostorije te zabranjuje njegovo korištenje za praćenje radnog učinka domara, čistača i drugog osoblja zgrade. Članak 32. nadzor javnih površina rezervira za tijela javne vlasti, pravne osobe s javnim ovlastima i pravne osobe koje obavljaju javnu službu, i to samo ako je to propisano zakonom, ako je nužno za izvršavanje poslova tijela ili radi zaštite života, zdravlja i imovine (članak 32. stavak 1.).

Prije uvođenja opsežnih sustava videonadzora, osobito u javnim ili polujavnim prostorima, potrebno je provesti procjenu učinka na zaštitu podataka (DPIA).

Snimkama smiju pristupati samo ovlaštene osobe u određene svrhe. Slučaj energetske tvrtke, u kojem je AZOP kaznio organizaciju jer nije dostavila snimke videonadzora ispitaniku koji ih je zatražio na temelju članka 15., pokazuje da kontrole pristupa ne smiju sprječavati poštovanje legitimnih zahtjeva za ostvarivanje prava.

Obrada podataka zaposlenika

Hrvatska pravila o podacima zaposlenika proizlaze iz Zakona o radu (NN 93/14 s kasnijim izmjenama), a ne iz Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Članak 29. je mjerodavna odredba.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to propisano tim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa (članak 29. stavak 1.).

Poslodavac mora unaprijed odrediti, u svom pravilniku o radu, koje će podatke u tu svrhu obrađivati (članak 29. stavak 2.). Te podatke smije obrađivati samo poslodavac ili osoba koju poslodavac za to posebno opunomoći (članak 29. stavak 3.).

Netočno zabilježeni podaci moraju se odmah ispraviti, a podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ni činjenični razlozi moraju se brisati (članak 29. stavci 4. i 5.).

Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika mora imenovati osobu koja uživa povjerenje radnika i koja nadzire postupa li se s podacima radnika zakonito (članak 29. stavak 6.). Riječ je o hrvatskoj posebnosti, odvojenoj od službenika za zaštitu podataka prema GDPR-u. Svatko tko u obavljanju svojih poslova sazna podatke o radniku dužan ih je trajno čuvati kao povjerljive (članak 29. stavak 7.).

Na radnom mjestu primjenjuju se i dva pravila iz Zakona o provedbi. Članak 23. dopušta obradu biometrijskih podataka zaposlenika za evidenciju radnog vremena te za ulazak u poslovne prostorije i izlazak iz njih samo ako je to propisano zakonom ili ako se nudi kao alternativa drugom rješenju, i to isključivo uz izričitu privolu zaposlenika. Članak 30. stavak 2. zabranjuje da videonadzor na radnom mjestu obuhvaća prostorije za odmor, prostorije za osobnu higijenu i garderobe.

Od 1. siječnja 2024. članci 221.g do 221.j Zakona o radu uvode obveze algoritamskog upravljanja za rad koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi. Platforma mora objasniti kako njezin sustav automatiziranog upravljanja raspoređuje rad i donosi odluke, imenovati osobu koja prati opterećenje i sigurnost te imenovati osobu koja na zahtjev radnika preispituje automatizirane odluke. Članak 221.j zabranjuje platformi obradu podataka o privatnim razgovorima, o emocionalnom ili psihičkom stanju radnika te o zdravlju radnika izvan onoga što dopuštaju propisi o zaštiti podataka, kao i prikupljanje osobnih podataka u razdobljima kada radnik ne radi niti nudi rad.

Slučaj telekomunikacijskog operatera pokazao je rizike prekomjernog prikupljanja podataka u kontekstu zapošljavanja. AZOP je utvrdio da je operater prikupljao preslike osobnih iskaznica zaposlenika i potvrda o nekažnjavanju bez valjane pravne osnove i bez odgovarajuće procjene proporcionalnosti. Službenik za zaštitu podataka označio je te prakse kao prekomjerne, no tvrtka ih je nastavila provoditi. Ova konkretna povreda znatno je pridonijela ukupnoj kazni od 4,5 milijuna eura.

Poslodavci koji namjeravaju nadzirati zaposlenike, prikupljati zdravstvene podatke ili podatke o prošlosti, odnosno dijeliti podatke o zaposlenicima s pružateljima usluga izvan Hrvatske, moraju provesti pažljivu analizu pravne osnove te, gdje je to potrebno, procjenu učinka na zaštitu podataka.

Međunarodni prijenos podataka

Najznačajniji razvoj u hrvatskoj provedbi bila je kazna telekomunikacijskom operateru iz studenoga 2025., koja je prekogranični prijenos podataka stavila u središte usklađenosti s GDPR-om.

Primjenjuje se standardni okvir GDPR-a za prijenos podataka. Podaci se smiju prenositi izvan Europskog gospodarskog prostora samo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: država odredišta ima odluku EU-a o primjerenosti, stranke su sklopile standardne ugovorne klauzule (SCC) koje je odobrila Europska komisija, organizacija posluje na temelju obvezujućih korporativnih pravila, ili se primjenjuje odgovarajuće odstupanje prema članku 49. GDPR-a.

U slučaju telekomunikacijskog operatera radilo se o konkretnom propustu: tvrtka je sklopila ugovor s izvršiteljem obrade u Srbiji (koja nije članica EGP-a i za koju ne postoji odluka EU-a o primjerenosti) te se u početku oslanjala na standardne ugovorne klauzule, no nakon 27. prosinca 2022. nastavila je prenositi podatke i nakon isteka tih klauzula, bez sklapanja novih. Izvršitelj obrade imao je pristup 847.862 korisnička zapisa s neograničenim administratorskim ovlastima. AZOP je utvrdio povrede članaka 44., 46. stavka 1., 12. stavka 1. i 13. stavka 1. točke (f).

Ključne pouke ovog slučaja: organizacije prije pokretanja prijenosa u treće zemlje moraju provesti procjenu rizika prijenosa; standardne ugovorne klauzule moraju se održavati i obnavljati po isteku; obavijesti o privatnosti moraju jasno i konkretno opisivati međunarodne prijenose umjesto korištenja neodređenih dopuštajućih formulacija; a dubinska analiza izvršitelja obrade mora uključivati provjeru stvarnih sigurnosnih mjera prije početka razmjene podataka.

Srbija na dan 10. rujna 2026. ostaje treća zemlja u smislu propisa EU-a o prijenosu podataka. EU nije donio odluku o primjerenosti za Srbiju. Organizacije koje hrvatske osobne podatke usmjeravaju putem srpskih izvršitelja obrade moraju održavati valjane standardne ugovorne klauzule i redovito provoditi procjene rizika prijenosa.

Za prijenose unutar EGP-a (uključujući prema drugim državama članicama EU-a) nije potreban poseban mehanizam prijenosa. Hrvatsko članstvo u europodručju i schengenskom prostoru olakšava prekograničnu trgovinu, no obveze iz GDPR-a i dalje se u potpunosti primjenjuju na osobne podatke bez obzira gdje se oni kreću unutar EGP-a.

Članstvo u schengenskom prostoru i europodručju: implikacije za zaštitu podataka

Hrvatska je 1. siječnja 2023. pristupila i schengenskom prostoru i europodručju, čime je dovršila svoju integraciju u temeljne okvire EU-a nakon pristupanja Uniji 2013.

Schengenski sustavi podataka

Članstvo u schengenskom prostoru uključuje Hrvatsku u nekoliko zajedničkih sustava podataka EU-a za provedbu zakona:

Schengenski informacijski sustav (SIS) zajednička je baza podataka o traženim osobama, nestalim osobama, ukradenoj imovini i zabranama ulaska, dostupna hrvatskoj policiji, graničnoj kontroli i tijelima za provedbu zakona. Obnovljeni SIS zamijenio je nekadašnji SIS II u ožujku 2023. i djeluje na temelju triju uredaba: Uredbe (EU) 2018/1861 za granične provjere, Uredbe (EU) 2018/1862 za policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima te Uredbe (EU) 2018/1860 za vraćanje.

EURODAC, biometrijska baza podataka otisaka prstiju za zahtjeve za azil, i Vizni informacijski sustav (VIS) dugogodišnji su sustavi kojima se Hrvatska priključila pristupanjem schengenskom prostoru. Sustav ulaska/izlaska (EES) znatno je noviji. Počeo je s radom 12. listopada 2025. uz postupno uvođenje u 29 europskih zemalja te je 10. travnja 2026. postao u potpunosti operativan na svim vanjskim graničnim prijelazima, zamijenivši pečatiranje putovnica za putnike iz trećih zemalja na kratkotrajnom boravku biometrijskim zapisom ulazaka i izlazaka.

Obrada osobnih podataka unutar ovih sustava uređena je Direktivom 2016/680 (Direktiva o provedbi zakona), a ne GDPR-om, pri čemu AZOP zadržava nadzorne ovlasti nad korištenjem tih sustava od strane hrvatskih nacionalnih tijela.

Europodručje i financijski podaci

Uvođenjem eura kuna je prestala biti zakonsko sredstvo plaćanja, a Hrvatska je u potpunosti ušla u monetarni okvir ESB-a. Financijske institucije koje posluju u Hrvatskoj obrađuju platne podatke koji podliježu i zahtjevima GDPR-a i mjerodavnim financijskim propisima EU-a, uključujući Direktivu PSD2, koja sadrži vlastite odredbe o razmjeni podataka.

Preklapanje s Aktom EU-a o umjetnoj inteligenciji

Akt EU-a o umjetnoj inteligenciji (Uredba (EU) 2024/1689) stupio je na snagu 1. kolovoza 2024. i postupno se primjenjuje u državama članicama EU-a. Kao država članica EU-a, Hrvatska njegove odredbe primjenjuje prema istom vremenskom rasporedu kao i sve ostale države članice.

Akt o umjetnoj inteligenciji uvodi kategorije rizika za sustave umjetne inteligencije. Zabranjene prakse umjetne inteligencije, poput biometrijske identifikacije na daljinu u stvarnom vremenu na javnim mjestima bez izričito predviđenih iznimaka, postale su primjenjive od 2. veljače 2025. Obveze za modele umjetne inteligencije opće namjene primjenjuju se od 2. kolovoza 2025.

Opći datum početka primjene Akta, 2. kolovoza 2026., sada je prošao. Taj je datum donio obveze transparentnosti iz članka 50.: obavještavanje osobe da komunicira sa sustavom umjetne inteligencije, strojno čitljivo označavanje sintetičkog zvuka, slika, videozapisa i teksta, obavijest o prepoznavanju emocija i biometrijskoj kategorizaciji te označavanje dubokih lažnjaka. Dobavljači čiji su sustavi za sintetički sadržaj bili na tržištu prije 2. kolovoza 2026. imaju rok do 2. prosinca 2026. za usklađenje s člankom 50. stavkom 2., prema prijelaznom razdoblju uvedenom Uredbom (EU) 2026/1744.

Ta ista uredba, Digitalni omnibus o umjetnoj inteligenciji, na snazi od 27. srpnja 2026., odgodila je režim za visokorizične sustave. Poglavlje III. odjeljci 1. do 3., koji sadrže zahtjeve za dizajn te obveze dobavljača i subjekata koji uvode sustav, sada se primjenjuju od 2. prosinca 2027. na visokorizične sustave iz Priloga III. (zapošljavanje, kreditno bodovanje, obrazovanje, osnovne usluge, provedba zakona) i od 2. kolovoza 2028. na sustave iz Priloga I. koji su sigurnosne komponente reguliranih proizvoda. Procjena učinka na temeljna prava iz članka 27. prati datum iz Priloga III. Smjernice Komisije za razvrstavanje prema članku 6. stavku 5. izričito su izuzete iz odgode. Dvije nove zabrane, one koje se odnose na intimne snimke bez pristanka i na sustave koji generiraju materijal sa seksualnim zlostavljanjem djece, primjenjuju se od 2. prosinca 2026.

Prema članku 77. stavku 2. Hrvatska je odredila sedam tijela javne vlasti za nadzor temeljnih prava u vezi s visokorizičnom umjetnom inteligencijom: AZOP, pučku pravobraniteljicu, pravobraniteljicu za djecu, pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom, Državno izborno povjerenstvo i Agenciju za elektroničke medije. AZOP je izdao smjernice o provođenju procjena učinka na temeljna prava (FRIA).

Nadzor tržišta ostaje otvorena praznina. Na popisu tijela za nadzor tržišta i jedinstvenih kontaktnih točaka prema Aktu o umjetnoj inteligenciji, koji je Europska komisija posljednji put ažurirala 7. rujna 2026., i dalje nema unosa za Hrvatsku, iako je rok iz članka 70. bio 2. kolovoza 2025.

Rad AZOP-a na generativnoj umjetnoj inteligenciji dobro je dokumentiran. Agencija se pridružila europskom savjetovanju o osobnim podacima u modelima umjetne inteligencije koje je pokrenuo njemački Savezni povjerenik za zaštitu podataka i slobodu informacija te je u kolovozu 2025. provela vlastiti poziv na očitovanje s naglaskom na velike jezične modele. Voditeljica njezina Sektora za EU i međunarodnu suradnju predstavila je metodologiju EDPB-ove Skupine stručnjaka za utvrđivanje rizika i upravljanje rizicima kod velikih jezičnih modela na sjednici Odbora 9. travnja 2025. AZOP je 7. svibnja 2026. objavio preporuku o sigurnom korištenju velikih jezičnih modela, upozorivši organizacije da u javne chatbotove ne unose osobne podatke, interne dokumente ni spise predmeta bez prethodne procjene i pravne osnove.

Organizacije koje u Hrvatskoj koriste sustave umjetne inteligencije koji obrađuju osobne podatke moraju istovremeno osigurati usklađenost s GDPR-om i s Aktom o umjetnoj inteligenciji. Kada sustav umjetne inteligencije provodi profiliranje, automatizirano donošenje odluka ili opsežnu obradu posebnih kategorija podataka, primjenjuju se oba okvira.

Akt EU-a o podacima i upravljanje podacima

Akt EU-a o podacima (Uredba (EU) 2023/2854) postao je primjenjiv 12. rujna 2025. Njime se uvode nova prava i obveze u vezi s podacima koje generiraju povezani uređaji, kao i obveze dijeljenja podataka za njihove posjednike.

Zasebno, Hrvatska je donijela Zakon o provedbi Akta o upravljanju podacima (NN 126/2025, na snazi od listopada 2025.) radi provedbe Akta EU-a o upravljanju podacima (Uredba (EU) 2022/868). Riječ je o dva odvojena instrumenta EU-a: Akt o upravljanju podacima uređuje usluge posredovanja podacima i organizacije za altruizam podataka, dok se Akt o podacima odnosi na dijeljenje podataka koji potječu od povezanih proizvoda i s njima povezanih usluga.

Oba instrumenta stupaju u interakciju s GDPR-om kada dijeljenje podataka uključuje osobne podatke: nijedan od njih ne nadilazi zahtjeve GDPR-a, pa organizacije koje dijele podatke na temelju obveza iz Akta o podacima ili Akta o upravljanju podacima moraju ispuniti mjerodavne pravne osnove iz GDPR-a.

Kolačići i elektroničke komunikacije

Privola za kolačiće nije uređena Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Ona se nalazi u Zakonu o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22, 14/24 i 45/26).

Članak 43. stavak 4. dopušta korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža za pohranu podataka u terminalnoj opremi krajnjeg korisnika ili za pristup podacima koji su u njoj već pohranjeni samo ako je taj korisnik dao privolu nakon što je dobio jasnu i potpunu obavijest u skladu s propisima o zaštiti podataka, osobito o svrhama obrade. Iznimke su uske: tehnička pohrana ili pristup nužni isključivo radi prijenosa komunikacije, odnosno kada je to prijeko potrebno za pružanje usluge informacijskog društva koju je korisnik izričito zatražio. Analitički i oglašivački kolačići ne ulaze ni u jednu od tih iznimaka.

Povreda je teži prekršaj prema članku 170. tog Zakona, kažnjiv novčanom kaznom od 13.270 do 132.720 eura za pravnu osobu, uz niže raspone za odgovornu osobu u pravnoj osobi i za fizičke osobe. Inspekcijski nadzor provodi HAKOM, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, dok AZOP ostaje nadležan za aspekte zaštite osobnih podataka iste obrade.

Kazne i povijest provedbe

U Hrvatskoj se primjenjuje dvorazinska struktura kazni iz GDPR-a. Niža razina (do 10 milijuna eura ili 2% ukupnog godišnjeg globalnog prometa, ovisno o tome što je veće) obuhvaća povrede obveza poput sigurnosti podataka, prijave povrede, zahtjeva u vezi sa službenikom za zaštitu podataka te ugovora s izvršiteljima obrade. Viša razina (do 20 milijuna eura ili 4% globalnog prometa, ovisno o tome što je veće) obuhvaća povrede načela obrade, pravnih osnova, prava ispitanika i pravila o međunarodnom prijenosu podataka.

Provedba u 2025.

AZOP je tijekom 2025. izrekao 13 upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 6.725.500 eura, usmjerenih na telekomunikacije, bankarstvo, naplatu potraživanja, osiguranje i druge sektore.

Telekomunikacijski operater (4,5 milijuna eura, studeni 2025.) primio je najveću pojedinačnu GDPR kaznu izrečenu u Hrvatskoj u 2025. zbog nezakonitog prijenosa podataka u Srbiju, propusta u transparentnosti, prekomjernog prikupljanja podataka zaposlenika i propusta u provjeri sigurnosti izvršitelja obrade. Srpski izvršitelj obrade imao je neograničen administratorski pristup 847.862 korisnička zapisa.

Banka (1,5 milijuna eura, objavljeno 18. prosinca 2025.) kažnjena je zbog obrade osobnih podataka 433.922 korisnika putem programa ugrađenog u njezine Android i Huawei mobilne bankarske aplikacije, bez valjane pravne osnove. Program je pretraživao uređaj i prenosio popis svake instalirane aplikacije u središnju bazu podataka banke. AZOP je utvrdio povrede članka 6. stavka 1. i članka 5. stavka 1. točke (a), obveza transparentnosti iz članaka 12. i 13. jer obavijesti banke uopće nisu obuhvaćale obradu putem aplikacije, te članka 25. stavka 2. jer je bilo dostupno znatno manje nametljivo rješenje.

AZOP nije imenovao banku. Prema članku 48. Zakona o provedbi Agencija odluku objavljuje bez anonimizacije prekršitelja tek kada odluka postane konačna, a navela je da ta odluka nije konačna te da voditelj obrade može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom u roku od 30 dana. Hrvatski mediji identificirali su banku; AZOP nije.

Hrvatski ured za osiguranje (101.000 eura, objavljeno 2. srpnja 2025. u sklopu skupine od osam kazni u ukupnom iznosu od 350.500 eura) kažnjen je nakon što je u anonimnoj prijavi dostavljen USB uređaj s podacima o više od milijun vlasnika vozila iz nacionalnog registra registriranih vozila. AZOP je potvrdio da podaci odgovaraju bazi podataka HUO-a te utvrdio propuste u organizacijskim i tehničkim sigurnosnim mjerama, kao i izostanak definiranih rokova čuvanja podataka. Smanjeni iznos kazne odražava zakonsku zaštitu pravne osobe s javnim ovlastima prema članku 44. stavku 2. nacionalnog zakona o provedbi.

Provedba u 2024.

AZOP je tijekom 2024. izrekao 38 upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 538.200 eura. To je najveći broj kazni koji je Agencija izrekla u jednoj godini, ali nizak ukupni iznos, jer 2024. nije donijela predmet razmjera EOS Matrixa ili B2 Kapitala.

Rekordna godina po iznosu i dalje je 2023., kada je 28 kazni doseglo 8.266.350 eura. Za usporedbu, u objavljenoj tablici AZOP-a evidentirano je 14 kazni u ukupnom iznosu od 528.369,49 eura u 2022., 4 kazne u ukupnom iznosu od 103.191,99 eura u 2021. te jedna kazna od 145.995,09 eura u 2020.

Ukupni iznosi hrvatske provedbe stoga osciliraju iz godine u godinu ovisno o jednoj ili dvije velike odluke, umjesto da postojano rastu.

Ranije značajne kazne

EOS Matrix d.o.o. (5,47 milijuna eura, listopad 2023.) najveća je pojedinačna GDPR kazna koju je AZOP dosad izrekao, veća od svih kasnijih kazni iz 2025., uključujući slučaj telekomunikacijskog operatera. Agencija za naplatu potraživanja obrađivala je osobne podatke 181.641 pojedinca, uključujući osobe koje nisu bile dužnici te maloljetnike, bez pravne osnove prema članku 6. stavku 1., bilježila je zdravstvene podatke dužnika (uključujući napomene o terminalnoj bolesti) bez ispunjenja uvjeta iz članka 9. stavka 2. te nije provela odgovarajuće tehničke sigurnosne mjere prema članku 32. Istraga je pokrenuta na temelju anonimne prijave uz koju je dostavljen USB uređaj. AZOP je utvrdio povrede članaka 5., 6., 9., 12., 13. i 32. GDPR-a. Tvrtka je najavila da će osporiti kaznu.

B2 Kapital (2,26 milijuna eura, svibanj 2023.) bila je prva hrvatska GDPR kazna koja je u trenutku izricanja premašila sedmeroznamenkasti iznos. Agencija za naplatu potraživanja neovlašteno je obrađivala OIB brojeve i osobne podatke 77.317 pojedinaca, nije imala ugovor o obradi podataka sa svojim izvršiteljem obrade, a njezina politika privatnosti bila je zastarjela i nepromijenjena od stupanja GDPR-a na snagu 2018.

Energetska tvrtka dobila je kaznu od približno 120.000 eura jer nije postupila po zahtjevu ispitanika za pristup snimkama videonadzora na temelju članka 15.

Zapažanja po sektorima

Telekomunikacije: Kazna od 4,5 milijuna eura pokazuje da telekomunikacijski operateri podliježu pojačanom nadzoru u pogledu međunarodnog prijenosa podataka i nadzora nad izvršiteljima obrade.

Bankarstvo i financijske usluge: Slučaj mobilne bankarske aplikacije iz 2025. pokazuje spremnost AZOP-a da detaljno istražuje digitalne proizvode namijenjene potrošačima. Softverske komponente trećih strana ugrađene u bankarske aplikacije bit će ispitivane u odnosu na zahtjeve GDPR-a o transparentnosti i pravnoj osnovi.

Naplata potraživanja: Slučaj B2 Kapital pokazao je da agencije za naplatu potraživanja koje obrađuju OIB brojeve i financijske podatke velikog broja osoba nose znatan rizik izloženosti GDPR-u. Anonimne prijave mogu biti okidač za pokretanje postupka.

Osiguranje: Kazna izrečena HUO-u pokazuje da provedbi podliježu i subjekti s javnom funkcijom, iako poseban režim kažnjavanja ograničava najveći mogući iznos kazne kako se ne bi ugrozile ključne usluge.

Energetika: Videonadzor i prava ispitanika dokumentirana su područja provedbe u energetskom sektoru.

Usklađenost poslovanja: praktični koraci

Organizacije koje posluju u Hrvatskoj trebale bi noviju provedbenu evidenciju AZOP-a promatrati kao izravan dokaz njegovih prioriteta i sposobnosti.

Odmah provjerite međunarodne prijenose podataka. Kazna telekomunikacijskom operateru pokazala je da će istekle standardne ugovorne klauzule, izostanak procjene rizika prijenosa i neodređene formulacije u obavijestima o privatnosti u vezi s međunarodnim prijenosima svaka zasebno rezultirati utvrđenim povredama. Mapirajte sve tokove podataka izvan EGP-a, potvrdite da postoje valjani mehanizmi prijenosa i provjerite da nisu istekli.

Ispitajte ugrađene softverske komponente. Slučaj mobilnog bankarstva iz 2025. odnosio se na program unutar bankarske aplikacije koji je pretraživao uređaj i prijavljivao svaku instaliranu aplikaciju. Svaka mobilna aplikacija, dodatak za internetsku stranicu ili integrirana usluga koja može prikupljati podatke korisnika zahtijeva vlastitu analizu pravne osnove i mora biti navedena u obavijesti o privatnosti specifičnoj za tu aplikaciju.

Zaštitite OIB kao osjetljivi identifikator. OIB tretirajte s istim mjerama kontrole kakve biste primijenili na brojeve financijskih računa. Nemojte ga objavljivati, nemojte ga dijeliti bez pravne osnove i provjerite ima li vaša obrada OIB-a dokumentiranu zakonitu svrhu.

Uspostavite i dokumentirajte rokove čuvanja podataka. I slučaj osiguravajuće kuće HUO i slučaj B2 Kapital uključivali su propust u određivanju najduljih rokova čuvanja. Dokumentirani raspored čuvanja s mehanizmima provedbe temeljna je obveza prema GDPR-u.

Ozbiljno shvatite preporuke službenika za zaštitu podataka. U slučaju telekomunikacijskog operatera izričito je navedeno da je tvrtka zanemarila savjet svog službenika. Dokumentirane preporuke službenika koje se ne poštuju smatrat će se otegotnom okolnošću u provedbenim postupcima.

Uredite privole za kolačiće. Privola za pohranu podataka na korisnikovu uređaju ili za pristup tim podacima proizlazi iz članka 43. stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama, a ne iz Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, a nadzor provodi HAKOM. Kolačići i slični alati za praćenje koji nisu nužni zahtijevaju prethodnu privolu, a raspon kazne za pravnu osobu kreće se od 13.270 do 132.720 eura.

Pripremite se za usklađenost s Aktom o umjetnoj inteligenciji. Organizacije koje u Hrvatskoj koriste sustave umjetne inteligencije koji obrađuju osobne podatke moraju procijeniti jesu li ti sustavi visokorizični prema Aktu o umjetnoj inteligenciji te provesti procjenu učinka na temeljna prava gdje je to potrebno. Obveze transparentnosti iz članka 50. već se primjenjuju, dok se obveze za visokorizične sustave iz Priloga III. primjenjuju od 2. prosinca 2027. AZOP je najavio da je uključivanje u upravljanje umjetnom inteligencijom jedan od prioriteta.

Sveobuhvatno ažurirajte obavijesti o privatnosti. Više slučajeva provedbe iz 2025. uključivalo je obavijesti o privatnosti koje su bile općenite, zastarjele ili nisu obuhvaćale konkretne aktivnosti obrade. Obavijesti specifične za pojedinu aplikaciju, obavijesti o obradi podataka zaposlenika i objave o međunarodnim prijenosima zahtijevaju redovitu reviziju.

Anonimne prijave stvaran su okidač za pokretanje provedbe. AZOP je neke od svojih najvećih kazni izrekao upravo na temelju anonimnih prijava, uključujući USB uređaje koje su dostavile anonimne osobe. Organizacije se ne bi trebale oslanjati na nepostojanje identificiranog podnositelja prijave kao zaštitu od istrage.

Napomena: Ovaj članak pruža opće pravne informacije o hrvatskom okviru zaštite podataka i ne predstavlja pravni savjet. Propisi o zaštiti podataka i praksa provedbe često se mijenjaju. Za smjernice prilagođene vašoj konkretnoj situaciji obratite se kvalificiranom odvjetniku ovlaštenom za obavljanje odvjetništva u Hrvatskoj.

Frequently Asked Questions

Koje je nadzorno tijelo za zaštitu podataka u Hrvatskoj?

Jedino tijelo za zaštitu podataka u Hrvatskoj je AZOP (Agencija za zaštitu osobnih podataka), sa sjedištem u Zagrebu. AZOP je osnovan 2004. i raspolaže punim ovlastima za provedbu GDPR-a, uključujući provođenje revizija, izdavanje naloga, uvođenje zabrana obrade i izricanje upravnih novčanih kazni. Ravnatelj AZOP-a Zdravko Vukić izabran je za zamjenika predsjednika Europskog odbora za zaštitu podataka u lipnju 2024.

Koja je najveća GDPR kazna ikad izrečena u Hrvatskoj?

Najveća pojedinačna GDPR kazna u povijesti Hrvatske iznosi 5,47 milijuna eura, a AZOP ju je u listopadu 2023. izrekao agenciji za naplatu potraživanja EOS Matrix d.o.o. Povrede su uključivale obradu osobnih podataka 181.641 pojedinca (uključujući osobe koje nisu bile dužnici i maloljetnike) bez pravne osnove, bilježenje zdravstvenih podataka bez ispunjenja uvjeta iz članka 9. stavka 2. te propust u provedbi odgovarajućih tehničkih sigurnosnih mjera. Najveća kazna izrečena u 2025. iznosila je 4,5 milijuna eura i odnosila se na neimenovanog telekomunikacijskog operatera zbog nezakonitog prijenosa podataka srpskom izvršitelju obrade, propusta u transparentnosti i prekomjernog prikupljanja podataka zaposlenika.

Kakvu posebnu zaštitu Hrvatska pruža osobnom identifikacijskom broju OIB?

OIB (osobni identifikacijski broj) jedinstveni je 11-znamenkasti identifikator koji se dodjeljuje svim hrvatskim državljanima i osobama s prebivalištem u Hrvatskoj. Budući da se koristi u porezima, zdravstvu, bankarstvu i javnoj upravi, AZOP neovlaštenu obradu OIB-a smatra povećanim rizikom. Prema smjernicama AZOP-a organizatori nagradnih igara ne smiju objaviti više od imena i mjesta prebivališta dobitnika, nikada OIB ni kućnu adresu, a Agencija je izrekla kaznu od 2,26 milijuna eura tvrtki B2 Kapital zbog neovlaštene obrade OIB-a 77.317 pojedinaca. Organizacije moraju imati dokumentiranu pravnu osnovu za svaku obradu OIB-a.

Ima li Hrvatska posebno određenu dob digitalne privole?

Da. Hrvatska je odredila dob digitalne privole na 16 godina, preuzimajući zadanu granicu iz GDPR-a. Djeca mlađa od 16 godina ne mogu samostalno dati privolu za usluge informacijskog društva i potrebno je odobrenje roditelja ili skrbnika. Hrvatska nije iskoristila mogućnost iz članka 8. GDPR-a za snižavanje te granice na 13 godina.

Koji su mehanizmi prijenosa valjani za slanje podataka iz Hrvatske u treće zemlje?

Primjenjuju se standardni mehanizmi prijenosa iz GDPR-a: odluke Europske komisije o primjerenosti, standardne ugovorne klauzule (SCC), obvezujuća korporativna pravila ili odgovarajuća odstupanja prema članku 49. Srbija, odredište u kazni telekomunikacijskom operateru iz 2025., nema odluku EU-a o primjerenosti. Organizacije koje koriste standardne ugovorne klauzule moraju osigurati da one ostanu na snazi, provesti procjenu rizika prijenosa prije početka prijenosa te jasno navesti međunarodne prijenose u obavijestima o privatnosti.

Što hrvatski nacionalni zakon o provedbi GDPR-a dodaje uz sam GDPR?

Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018) određuje dob digitalne privole na 16 godina, zabranjuje korištenje genetskih podataka pri sklapanju životnog osiguranja, uređuje biometrijske podatke, uključujući biometrijske podatke zaposlenika za evidenciju radnog vremena prema članku 23., te propisuje detaljna pravila o videonadzoru s ograničenjem čuvanja snimki na šest mjeseci. Članak 44. stavak 2. ograničava kaznu pravnoj osobi s javnim ovlastima ili onoj koja obavlja javnu službu tako da ne ugrozi tu službu, a članak 47. zabranjuje izricanje bilo kakve upravne novčane kazne tijelu javne vlasti. Zakon ne sadrži opća pravila o podacima zaposlenika: ona se nalaze u članku 29. Zakona o radu.

Kako hrvatsko članstvo u schengenskom prostoru utječe na zaštitu podataka?

Hrvatska je 1. siječnja 2023. pristupila schengenskom prostoru. Članstvo u schengenskom prostoru znači da hrvatska tijela sudjeluju u zajedničkim sustavima podataka EU-a, uključujući Schengenski informacijski sustav (tražene osobe), Vizni informacijski sustav i Sustav ulaska/izlaska, koji je počeo s radom 12. listopada 2025. i postao u potpunosti operativan 10. travnja 2026. Obrada osobnih podataka unutar tih sustava podliježe Direktivi 2016/680 (Direktiva o provedbi zakona), a ne GDPR-u, pri čemu AZOP zadržava nadzor nad usklađenošću hrvatskih tijela.

Kako se Akt EU-a o umjetnoj inteligenciji odnosi prema hrvatskom pravu o zaštiti podataka?

Akt EU-a o umjetnoj inteligenciji izravno se primjenjuje u Hrvatskoj. Zabranjene prakse primjenjuju se od 2. veljače 2025., obveze za modele umjetne inteligencije opće namjene od 2. kolovoza 2025., a obveze transparentnosti iz članka 50. od općeg datuma početka primjene, 2. kolovoza 2026. Uredbom (EU) 2026/1744 obveze za visokorizične sustave pomaknute su na 2. prosinca 2027. za sustave iz Priloga III. i na 2. kolovoza 2028. za sustave iz Priloga I., a s njima se pomiče i procjena učinka na temeljna prava iz članka 27. Hrvatska je odredila sedam tijela za nadzor temeljnih prava prema članku 77. stavku 2., uključujući AZOP, ali još uvijek nije prijavila tijelo za nadzor tržišta. AZOP je izdao smjernice o procjenama učinka na temeljna prava, sudjelovao je u europskom savjetovanju o osobnim podacima u modelima umjetne inteligencije koje je pokrenuo njemački Savezni povjerenik te je u svibnju 2026. objavio preporuku o sigurnom korištenju velikih jezičnih modela. Organizacije koje koriste sustave umjetne inteligencije koji obrađuju osobne podatke moraju istovremeno ispuniti zahtjeve GDPR-a i Akta o umjetnoj inteligenciji.