Zakoni o kleveti u Hrvatskoj: građanska i kaznena odgovornost te obrane

U Hrvatskoj je kleveta istovremeno kazneno djelo i građanskopravni delikt. Kazneni zakon kažnjava uvredu (članak 147.) i klevetu (članak 149.) novčanim kaznama, a ne zatvorom, dok Zakon o obveznim odnosima omogućuje oštećenoj osobi da tuži za naknadu štete nanesene ugledu i dostojanstvu.

Je li kleveta u Hrvatskoj građansko, kazneno ili oboje?

Oboje. Hrvatska zadržava kaznena djela protiv časti u Kaznenom zakonu, a istovremeno dopušta i građanske tužbe. Kazneni zakon, u poglavlju o kaznenim djelima protiv časti i ugleda, sadrži dva djela: uvredu u članku 147. i klevetu u članku 149., uz pravilo o isključenju protupravnosti u članku 148.a, pravilo o privatnoj tužbi u članku 150. te objavu presude u članku 151. Na građanskoj strani, Zakon o obveznim odnosima štiti osobna prava, uključujući ugled, čast, dostojanstvo, ime i privatnost, prema članku 19., definira neimovinsku štetu kao povredu tih prava prema članku 1046. te omogućuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete prema članku 1100. Ustav jamči slobodu izražavanja i tiska u članku 38. i zabranjuje cenzuru, pa sudovi odmjeravaju ta jamstva u odnosu na zaštitu ugleda.

Koje su kaznene sankcije za klevetu u Hrvatskoj?

Hrvatska kaznena djela protiv časti kažnjavaju se isključivo novčanom kaznom; zatvorska kazna za klevetu je ukinuta. Kazne se izražavaju u dnevnim iznosima, jedinici koju sud određuje prema prihodima i imovinskim prilikama počinitelja, a zatim je množi brojem dnevnih iznosa. Uvreda iz članka 147. u osnovnom obliku kažnjava se novčanom kaznom do 90 dnevnih iznosa, a povećava se do 180 dnevnih iznosa kada je uvreda počinjena putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način koji je čini dostupnom većem broju ljudi. Kleveta iz članka 149. primjenjuje se kada osoba pred trećom osobom iznosi ili pronosi činjenicu o drugome koja može naštetiti njegovoj časti ili ugledu, znajući pritom da je ta činjenica neistinita; kažnjava se novčanom kaznom do 360 dnevnih iznosa, koja se povećava do 500 dnevnih iznosa u istom težem, široko rasprostranjenom obliku. Budući da se kazna određuje prema imovinskim prilikama, novčana vrijednost svake presude ovisi o okolnostima okrivljenika.

Napomena: Bivše kazneno djelo sramoćenja, nekada propisano člankom 148., stavljeno je izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2020. Stariji izvori koji opisuju zasebno kazneno djelo sramoćenja više nisu ažurni; ostaju samo uvreda i kleveta.

Kako funkcionira građanska odgovornost?

Građanska odgovornost proizlazi iz osobnih prava uređenih Zakonom o obveznim odnosima. Članak 19. priznaje osobna prava, uključujući pravo na ugled, čast, dostojanstvo, ime i privatnost, te proširuje zaštitu i na pravne osobe, ne samo na pojedince. Članak 1046. definira neimovinsku štetu kao povredu osobnog prava, a članak 1100. omogućuje sudu da dosudi pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete kada to opravdavaju težina slučaja i okolnosti. Ne postoji zakonski gornji limit za tu naknadu; sud je procjenjuje prema konkretnim okolnostima. Primjenjuju se i opća pravila o odgovornosti za štetu iz istog Zakona, pa nakladnik ili poslodavac mogu odgovarati za sadržaj koji objave njihovi novinari. Ovakve građanske tužbe vode se pred redovnim građanskim sudovima, odvojeno od bilo kojeg kaznenog postupka.

Koje obrane i povlastice se primjenjuju?

Ključna zakonska obrana je isključenje protupravnosti iz članka 148.a, koje se primjenjuje na uvredu. Kazneno djelo uvrede ne postoji kada je počinitelj ostvario obilježja djela u znanstvenom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u javnom informiranju, u obavljanju zakonske dužnosti, u političkoj, javnoj ili društvenoj djelatnosti, u novinarskom radu ili u obrani prava, pod uvjetom da je djelo počinjeno u javnom interesu ili zbog drugog opravdanog razloga. Budući da je bivše kazneno djelo sramoćenja ukinuto, ovo isključenje sada se odnosi prvenstveno na uvredu. Kod klevete iz članka 149. neistinitost je obilježje kaznenog djela, pa počinitelj mora znati da je izjava neistinita; dokazivanje da je izjava istinita, ili postojanje iskrenog uvjerenja da je istinita, stoga predstavlja potpunu obranu, jer se kleveta ne može utvrditi za istinitu izjavu ili onu za koju počinitelj nije znao da je neistinita.

Koji su pravni lijekovi i naknade dostupni, i što je sa SLAPP tužbama?

Na kaznenoj strani, dostupna sankcija za uvredu i klevetu je novčana kazna, a sud može naložiti objavu presude prema članku 151. Na građanskoj strani, oštećena osoba može ostvariti pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete prema članku 1100. Zakona o obveznim odnosima, uz eventualnu imovinsku štetu prema općim pravilima o odgovornosti za štetu, bez zakonskog gornjeg ograničenja. Prema brojnim izvještajima, Hrvatska se suočava s velikim brojem tužbi za klevetu i takozvanih strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerenih protiv novinara. Media Freedom Rapid Response i Hrvatsko novinarsko društvo dokumentirali su znatno više od tisuću tužbi protiv medija i novinara posljednjih godina, a godišnje izvješće o ljudskim pravima američkog State Departmenta navodi da kleveta ostaje kažnjivo djelo, iako mnoge takve tužbe ne rezultiraju kaznenim sankcijama.

Koji je rok zastare?

Postoje odvojeni kazneni i građanski rokovi. Budući da se uvreda i kleveta progone privatnom tužbom, oštećena osoba mora podnijeti privatnu kaznenu tužbu u roku od tri mjeseca od saznanja za kazneno djelo i počinitelja, prema Zakonu o kaznenom postupku. Na građanskoj strani, tužba za naknadu štete općenito podliježe pravilima o zastari iz Zakona o obveznim odnosima, prema kojima potraživanje zastarijeva tri godine od kada je oštećenik saznao za štetu i osobu koja ju je prouzročila (subjektivni rok), a u svakom slučaju pet godina od nastanka štete (objektivni rok). Svatko tko se suočava s rokom trebao bi provjeriti važeće rokove u zakonu, jer pravila ovise o trenutku kada su šteta i odgovorna osoba postali poznati.

Kako se tretira kleveta na internetu?

Ista kaznena djela primjenjuju se na izjave dane na internetu. Teži oblici uvrede (članak 147.) i klevete (članak 149.) izričito obuhvaćaju djela počinjena putem računalnog sustava ili mreže, pa kleveta na internetu i na društvenim mrežama povlači višu razinu kazne, do 180 dnevnih iznosa za uvredu i do 500 za klevetu. Članak 151., o objavi presude, također spominje računalni sustav ili mrežu kao medij, čime se omogućuje objava sudske odluke istim kanalom. Na građanskoj strani, odredbe Zakona o obveznim odnosima o osobnim pravima jednako se primjenjuju na internetske izjave, a tužitelj može zatražiti i naknadu štete i, gdje je to prikladno, mjere usmjerene na zaustavljanje daljnje štete.

Kako se pokreće postupak za klevetu u Hrvatskoj?

Postupak slijedi privatnu narav ovih kaznenih djela. Prema članku 150., kaznena djela protiv časti i ugleda progone se privatnom tužbom, što znači da oštećena osoba sama podnosi privatnu kaznenu tužbu umjesto da se oslanja na državnog odvjetnika; ako je žrtva preminula, tužbu mogu podnijeti određeni srodnici. Na građanskoj strani, oštećena osoba pokreće redovnu građansku tužbu prema Zakonu o obveznim odnosima tražeći naknadu neimovinske i eventualne imovinske štete. Budući da su ta dva postupka odvojena, tužitelj može pokrenuti građansku tužbu bez obzira na to je li pokrenut kazneni postupak. Ovo su opće informacije o hrvatskom pravu, a ne pravni savjet za bilo koji konkretan spor.